U BiH trenutno postoje tri auto-moto saveza/kluba, između kojih nema skoro nikakve suradnje, osim što Auto-moto savez RS-a i HAK BiH žele da se na državnom nivou organizira novi savez, koji bi, kao i svaka institucija u našoj zemlji, bio debatni klub. l to sve zbog međunarodne licence koju jedino posjeduje BIHAMK

Malo je čudno kada jedan poslanik SDS-a pokrene ini­cijativu u Parlamen­tarnoj skupštini BiH za donošenje jednog zakona na nivou države. Inicijativa Momči­la Novakovića iz SDS-a kojom se traži “jedinstveno nevladino i van-stranačko udruženje entitetskih auto-moto klubova/saveza s po­dručja BiH, sa ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa u BiH u oblasti bezbjednosti saobraćaja, auto-mo­to i karting sporta i turizma, te me­đunarodnim asocijacijama u oblas­ti drumskog saobraćaja, auto-mo­to i karting sporta i turizma” u par­lamentarnoj je proceduri. Iznenadili su se i mnogi bošnjački političari kada je po prvi put jedan esdeesovac zatražio da se usvoji zakon na nivou BiH. Caka je u tome da sve što poslanik Novaković predlaže, već postoji i oličeno je u Bosan-skohercegovačkom auto-moto klubu (BIHAMK).

BEZ BIHAMK-a Novakovićeva inicijativa, prema najavama nekih poslanika, neće dobiti potrebnu većinu u skupšti­ni, jer je, između ostalog, suprotna i postojećem zakonu o udruženji­ma i organizacijama. “Mi nemamo ništa protiv ako država želi organi­zirati svoj auto-moto savez. To je njihova stvar. Ali bez BiHAMK-a. Na to nas ne mogu natjerati pošto smo udruženje građana. Jedino nam mogu uzeti javna ovlaštenja. A većinu tih ovlaštenja su nam i uzeli. Još imamo ovlaštenje za izda­vanje međunarodnih vozačkih do­zvola, l to radimo kao notari-bilježnici”, kaže za AutoDane Elmedin Bajramović, generalni sekretar BlHAMK-a. Ipak, druga dva društva koja funkcioniraju na području BiH, Auto-moto savez RS-a i Savez hrvatskih auto-moto klubova u BiH (HAK), ne misle tako.

MEĐUNARODNA PODRŠKA “Mi smo krajem prošle godine dobili jedno jako bitno pismo u ko¬jem Max Mosley, predsjednik FlA-e, objektivno najmoćniji čovjek na svijetu kada se radi o auto-moto društvima, naglašava da nema potrebe da se formira novo društvo, te da je BIHAMK kvalitetan reprezentant FIA-eu BiH i da dobro obavlja svoj posao kaže Bajramović. Druga međunarodna asocijacija, AIT, čiji je BIHAMK također član, krajem* godine će se “utopiti” u FlA-u. Generalni sekretar BHAMK-a Bajramović dodaje “U BiH je 1996. dolazio generalni inspektor FIA-e Yvon Leon, koji se suglasio sa našim stavom, i službeni stav iz te organizacije jeste da više neće primati klubove iz BiH. Jedina obaveza BHAMK-a je da napravi unutrašnju rekonstrukciju, prema nacionalnim, regionalnim drugim kriterjumima.

BIHAMK je, pak, nakon godinu i po dana pravne borbe uspio “ce­mentirati” svoju poziciju. General­ni sekretar Bajramović kaže: “Dvije smo stvari uradili prošle godine, sa kojima je naš klub jači nego ikad. Prvo smo nakon pravne bor­be dobili Rješenje o upisu u udru­ženja na prostoru čitave BiH. To su nam osporavali, ali mi imamo do­bar tim poznatih advokata i znamo da se radi o političkom pritisku na BIHAMK. Htjeli su da nas prikažu ne kao federalno, nego isključivo kao bošnjačko udruženje. A druga bitna stvar za nas je stalna po­drška FlA-e.” Širenje BIHAMK-a zasmetalo je HAK-u i Auto-moto savezu RS-a, koji zajednički nastupaju po pita­nju stvaranja novog auto-moto saveza. Čini se da im najviše sme­ta međunarodna licenca krovne svjetske auto-moto organizacije FlA-e, koju u našoj zemlji ima jedi­no BIHAMK. “Tačno je da oni imaju licencu FlA-e. Međutim, za to je zaslužna Republika BiH. l oni se drže toga”, kaže Marinko Šarac, generalni taj­nik HAK-a. Dok je izjavu generalnog sekretara Auto-moto saveza RS-a Brane Subotića bilo nemoguće dobiti jer je redovno bio odsutan iz svoje kancelarije, Marinko Šarac je ljubazno za AutoDane još rekao: “Još prije nekoliko godina zatraži­li smo da se formira auto-moto društvo na nivou države. Da u nje­mu bude jednakopravnost, i da se u taj novi savez izaberu legalni i le­gitimni predstavnici. Naravno, za to je potreban zakon o auto-moto društvima.” Na tvrdnje iz BIHAMK-a da to sve već postoji, Šarac od­govara: “Nije točno da to već pos­toji.   BIHAMK  pokriva  područje gdje su Bošnjaci u većini. Oni to negiraju. Perfidnim igrama prona­laze ljude na prostoru gdje već HAK ima svoje ispostave.” Inicijativu za pokretanje organi­ziranja novog auto-moto društva BiH pokrenuli su ljudi sa poluinformacijama. l to, kako Šarac tvrdi, prije nekoliko godina. To je došlo i na Predsjedništvo BiH još u pro­šlom sazivu. Bajramović tvrdi: “Ima­li smo kontakte sa Berizom Belkićem i Jozom Križanovićem. Oni su donijeli zaključak da je potrebno ujedinjavanje. Taj zaključak nama ne smeta. Mi ga podržavamo, iako mislimo da Predsjedništvo ne tre­ba da se brine o pitanjima ujedinjenja udruženja građana,”

REKONSTRUKCIJA Zaključak Predsjedništva o uje­dinjenju klubova mnogi su shvatili kao pobjedu regionalnih klubova, kako FIA naziva sve klubove koji ne rade na području čitave države, l prvo je Milan Lovrić, sada zamjenik ministra komunikacija, pokrenuo inicijativu za formiranje nove kro­vne organizacije. U Vijeću minista­ra su sazvali sastanak. Predstavni­ci BIHAMK-a, podržani od FlA-e, bili su jasni: “Formulacija dnevnog re­da je bila besmislena. Cjelokupni njihov pristup je ignorirao stavove jedine međunarodno priznate or­ganizacije, čak je favorizirao stavo­ve organizacija koje su poluprivatne. Mi smo im rekli da ne možemo formirati nešto što već postoji. Predstavnici OHR-a su pokušali da pomognu, ali oni ne žele da se mi­ješaju u ujedinjavanje nevladinih organizacija.” Poslije je posao oko ujedinjenja preuzeo Branko Dokić i njegovi su­radnici. Na tom sastanku nije do­šlo do približavanja stavova. Nudi­lo se stvaranje jednog debatnog kluba, neke vrste političke organi­zacije po sistemu “tri + tri + tri”, sa jednakim pravima i sa nizom vari­janti koje zahtijevaju suglasnost i konsenzus, što u takvim organiza­cijama u svijetu nigdje ne postoji. U BiH, osim saglasnosti dva auto-moto kluba da se BIHAMK-u oduzme međunarodna licenca, nema nikakve suradnje. “HAK je manje hrvatski nego BIHAMK, jer mi imamo svoja predstavništva u svim većim mjestima gdje su Hrvati. Te klubove ne čine marsovci, nego ljudi koji tamo žive. l na njihovu inicijativu smo se or­ganizirali   u Grudama,  Ljubuškom, Stocu… HAK je poluprivatna organizacija i mi smo njima predlagali da se ‘utope’ u BI­HAMK, uz obavezu da zaposlimo ljude koji već rade taj posao. Pri­je mjesec dana i u Brčko Distriktu   je   organizirari  auto-moto klub, sa multietničkim sastavom, l on je prije petnaestak dana pos­tao član BIHAMK-a.

 

U BIHAMK-u kažu kako ne žele opstrukciju inicijative o jedinstve­nom savezu. Prihvaćaju svaku dis­kusiji i razgovor. “Predložili smo Auto-moto savezu RS-a da zadrži samostalnost dosta visokog ni­voa: da određene poslove obavlja, kako zakon predviđa, na entitetskom nivou. Mi prihvaćamo da iz­vršimo rekonstrukciju BiHAMK-a. Nijedan savez, poput olimpijskog, rukometnog, košarkaškog, fudbalskog nije nestao, nego je samo rekonstruiran. Sve što od nas žele jeste međunarodni status, koji BI­HAMK trenutno ima”, zaključuje Bajramović.

Ulične trke na Alipasinom Na sportskim manifestacijama BIHAMK nastupa kao delegat FIA-e u BiH. Druga dva društva žele ujedinjenje iz još jednog razloga, a to je što BIHAMK sva takmičenja organizira po pravilima FIA-e, i što na ta takmićenja dolaze takmičari iz cijele BiH. Primjersa radi, na brdskoj trci na Igmanu, iako je od strane AMS RS velikom broju vozača izrečena zabrana dolaska, odazvao se rekordan broj takmičara. Čak i prije rata nikada nije bilo 57 vozača kao prošle godine. Od toga je bila trećina iz RS-a, i to svi značajniji vozači. Ove godine, 19. i 20. juna, BIHAMK organizira ulične trke na Alipašinom polju, povodom dana Općine Novi Grad, gdje će nastupiti predstavnici iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Po prvi put će se i utrka “Sedra-Ostrožac uz veliku pomoć BIHAMK-a i grado¬načelnika Cazina Zuhdije Dizdarevića, bodovati za centralnoevropsku zonu FlA-e.