U BiH trenutno postoje tri auto-moto saveza/kluba, između kojih nema skoro nikakve suradnje, osim što Auto-moto savez RS-a i HAK BiH žele da se na državnom nivou organizira novi savez, koji bi, kao i svaka institucija u našoj zemlji, bio debatni klub. l to sve zbog međunarodne licence koju jedino posjeduje BIHAMK
Malo je čudno kada jedan poslanik SDS-a pokrene inicijativu u Parlamentarnoj skupštini BiH za donošenje jednog zakona na nivou države. Inicijativa Momčila Novakovića iz SDS-a kojom se traži “jedinstveno nevladino i van-stranačko udruženje entitetskih auto-moto klubova/saveza s područja BiH, sa ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa u BiH u oblasti bezbjednosti saobraćaja, auto-moto i karting sporta i turizma, te međunarodnim asocijacijama u oblasti drumskog saobraćaja, auto-moto i karting sporta i turizma” u parlamentarnoj je proceduri. Iznenadili su se i mnogi bošnjački političari kada je po prvi put jedan esdeesovac zatražio da se usvoji zakon na nivou BiH. Caka je u tome da sve što poslanik Novaković predlaže, već postoji i oličeno je u Bosan-skohercegovačkom auto-moto klubu (BIHAMK).
BEZ BIHAMK-a Novakovićeva inicijativa, prema najavama nekih poslanika, neće dobiti potrebnu većinu u skupštini, jer je, između ostalog, suprotna i postojećem zakonu o udruženjima i organizacijama. “Mi nemamo ništa protiv ako država želi organizirati svoj auto-moto savez. To je njihova stvar. Ali bez BiHAMK-a. Na to nas ne mogu natjerati pošto smo udruženje građana. Jedino nam mogu uzeti javna ovlaštenja. A većinu tih ovlaštenja su nam i uzeli. Još imamo ovlaštenje za izdavanje međunarodnih vozačkih dozvola, l to radimo kao notari-bilježnici”, kaže za AutoDane Elmedin Bajramović, generalni sekretar BlHAMK-a. Ipak, druga dva društva koja funkcioniraju na području BiH, Auto-moto savez RS-a i Savez hrvatskih auto-moto klubova u BiH (HAK), ne misle tako.
BIHAMK je, pak, nakon godinu i po dana pravne borbe uspio “cementirati” svoju poziciju. Generalni sekretar Bajramović kaže: “Dvije smo stvari uradili prošle godine, sa kojima je naš klub jači nego ikad. Prvo smo nakon pravne borbe dobili Rješenje o upisu u udruženja na prostoru čitave BiH. To su nam osporavali, ali mi imamo dobar tim poznatih advokata i znamo da se radi o političkom pritisku na BIHAMK. Htjeli su da nas prikažu ne kao federalno, nego isključivo kao bošnjačko udruženje. A druga bitna stvar za nas je stalna podrška FlA-e.” Širenje BIHAMK-a zasmetalo je HAK-u i Auto-moto savezu RS-a, koji zajednički nastupaju po pitanju stvaranja novog auto-moto saveza. Čini se da im najviše smeta međunarodna licenca krovne svjetske auto-moto organizacije FlA-e, koju u našoj zemlji ima jedino BIHAMK. “Tačno je da oni imaju licencu FlA-e. Međutim, za to je zaslužna Republika BiH. l oni se drže toga”, kaže Marinko Šarac, generalni tajnik HAK-a. Dok je izjavu generalnog sekretara Auto-moto saveza RS-a Brane Subotića bilo nemoguće dobiti jer je redovno bio odsutan iz svoje kancelarije, Marinko Šarac je ljubazno za AutoDane još rekao: “Još prije nekoliko godina zatražili smo da se formira auto-moto društvo na nivou države. Da u njemu bude jednakopravnost, i da se u taj novi savez izaberu legalni i legitimni predstavnici. Naravno, za to je potreban zakon o auto-moto društvima.” Na tvrdnje iz BIHAMK-a da to sve već postoji, Šarac odgovara: “Nije točno da to već postoji. BIHAMK pokriva područje gdje su Bošnjaci u većini. Oni to negiraju. Perfidnim igrama pronalaze ljude na prostoru gdje već HAK ima svoje ispostave.” Inicijativu za pokretanje organiziranja novog auto-moto društva BiH pokrenuli su ljudi sa poluinformacijama. l to, kako Šarac tvrdi, prije nekoliko godina. To je došlo i na Predsjedništvo BiH još u prošlom sazivu. Bajramović tvrdi: “Imali smo kontakte sa Berizom Belkićem i Jozom Križanovićem. Oni su donijeli zaključak da je potrebno ujedinjavanje. Taj zaključak nama ne smeta. Mi ga podržavamo, iako mislimo da Predsjedništvo ne treba da se brine o pitanjima ujedinjenja udruženja građana,”
REKONSTRUKCIJA Zaključak Predsjedništva o ujedinjenju klubova mnogi su shvatili kao pobjedu regionalnih klubova, kako FIA naziva sve klubove koji ne rade na području čitave države, l prvo je Milan Lovrić, sada zamjenik ministra komunikacija, pokrenuo inicijativu za formiranje nove krovne organizacije. U Vijeću ministara su sazvali sastanak. Predstavnici BIHAMK-a, podržani od FlA-e, bili su jasni: “Formulacija dnevnog reda je bila besmislena. Cjelokupni njihov pristup je ignorirao stavove jedine međunarodno priznate organizacije, čak je favorizirao stavove organizacija koje su poluprivatne. Mi smo im rekli da ne možemo formirati nešto što već postoji. Predstavnici OHR-a su pokušali da pomognu, ali oni ne žele da se miješaju u ujedinjavanje nevladinih organizacija.” Poslije je posao oko ujedinjenja preuzeo Branko Dokić i njegovi suradnici. Na tom sastanku nije došlo do približavanja stavova. Nudilo se stvaranje jednog debatnog kluba, neke vrste političke organizacije po sistemu “tri + tri + tri”, sa jednakim pravima i sa nizom varijanti koje zahtijevaju suglasnost i konsenzus, što u takvim organizacijama u svijetu nigdje ne postoji. U BiH, osim saglasnosti dva auto-moto kluba da se BIHAMK-u oduzme međunarodna licenca, nema nikakve suradnje. “HAK je manje hrvatski nego BIHAMK, jer mi imamo svoja predstavništva u svim većim mjestima gdje su Hrvati. Te klubove ne čine marsovci, nego ljudi koji tamo žive. l na njihovu inicijativu smo se organizirali u Grudama, Ljubuškom, Stocu… HAK je poluprivatna organizacija i mi smo njima predlagali da se ‘utope’ u BIHAMK, uz obavezu da zaposlimo ljude koji već rade taj posao. Prije mjesec dana i u Brčko Distriktu je organizirari auto-moto klub, sa multietničkim sastavom, l on je prije petnaestak dana postao član BIHAMK-a.
U BIHAMK-u kažu kako ne žele opstrukciju inicijative o jedinstvenom savezu. Prihvaćaju svaku diskusiji i razgovor. “Predložili smo Auto-moto savezu RS-a da zadrži samostalnost dosta visokog nivoa: da određene poslove obavlja, kako zakon predviđa, na entitetskom nivou. Mi prihvaćamo da izvršimo rekonstrukciju BiHAMK-a. Nijedan savez, poput olimpijskog, rukometnog, košarkaškog, fudbalskog nije nestao, nego je samo rekonstruiran. Sve što od nas žele jeste međunarodni status, koji BIHAMK trenutno ima”, zaključuje Bajramović.