Iza zatvorenih garažnih vrata je i nekadašnji slovenački reli automobil poznate grupe B. Foto Gregor Pavšič

I nakon skoro 40 godina reli automobili grupe B izazivaju strahopoštovanje i divljenje, a neka od ovih “divljih” vozila tada su bila dostupna i Slovencima. Jedan od ovih automobila i dalje je skriven u slovenačkim garažama.

Inače, WRC klasa, rezervirana za fabričke vozače i bogate ljude koji mogu iznajmiti starije primjerke ovih automobila, nasljednik je bivše Grupe B. To su bili divlji prototipovi iz prve polovine 1980-ih koji su predstavljali jedno od najmističnijih perioda svetskog relija. Kada ih je FIA ​​ukinula nakon brojnih nesreća, proizvođači su morali praviti trkaće automobile na bazi serijskih automobila. Devedesetih je bilo vrlo malo serijskih sportskih automobila sa pogonom na sva četiri točka, pa je stvorena WRC klasa koja je omogućila slobodnije modifikacije serijskih automobila kao i dodatnu ugradnju pogona na sva četiri točka.

Osamdesetih godina u Sloveniji nije bilo elite grupe B Slovenački vozači nisu imali u rukama najmoćnije trkaće automobile Grupe B, poput Lancie delte S4, Peugeota 205 T16, Audija quattro S1, Lancie Rally 037, Austin metroa ili forda RS200. Najatraktivniji reli automobil grupe B na slovenačkim trkama bila je lancia rally 037, koju je vozio Italijan Flavio Caprara na reliju Kompas 1985. godine. Isto važi i za audi quattro A2 u rukama Bugarina Koleva.

Mnogo godina kasnije, Lancia delta S4 švajcarskog Ianniella i replika Audija quattro S1, koju je doneo Bugarin Zlatkov, vozili su se na brdskim trkama u Sloveniji.

Renault 5 turbo U proljeće 1983. Brane Kuzmič je prvi put u Sloveniji vozio automobil Renault sa srednjim motorom. Uz podršku Renaulta i novomeške fabrike IMV (kasnije Revoz) postao je vodeće ime jugoslovenskog relija, što je Kuzmič potvrdio i programom u Evropskom reli prvenstvu. Atraktivan automobil Grupe B, Renault je kasnije proizveo najmoćniju verziju “maxi” nakon početnih verzija “cevennes” i “tour de corse”, i bio je pravi magnet za gledaoce. “Sviđao mi se zadnji pogon, samo su turbo punjači radili nepredvidivo i zato sam se nekoliko puta okretao”, prisjeća se Kuzmič, koji je ovaj automobil vozio u sezoni 1983-1986. Renault je u početku napravio 5 turbo model za prethodnu Grupu 4 i stoga se smatrao osnivačem srednje postavljenih motora u reli automobilima. Takav koncept ubrzo su koristili Peugeot i Lancia.

Citroen viza 1000 pista 1986. godine na startnoj listi je bilo zanimljivo ime. Pod startnim brojem na stazu je izašla tadašnja prva skijaška zvijezda Bojan Križaj. Vozio je Citroen sa pogonom na sva četiri točka i visinom od 1000 staza, koji je sa 1,4-litarskim motorom bio najnovija evolucija raznih reli automobila baziranih na vizama. Križaj je još uvijek vozio prilično standardan automobil, ali je kasnije poboljšan u Cimosu u Kopru (uz pomoć majstora u Francuskoj). Sa njim je vozio Stojan Pirjevec koji je 1987. bio i poslednji državni prvak grupe B.

Nekadašnja Križajeva i Pirjevčeva viza ostala je jedini slovenački trkaći automobil u grupi B u domaćim garažama. Nakon završetka grupe B, automobil je spasio tadašnji tehnički vođa tima Stanislav Pečar iz Bertoka, koji i dalje ima trkačku visinu u svojoj garaži. Tu i tamo upali motor i prepusti se kilometar.

 

Porsche 911 Vojko Podobnik je svoju karijeru reli vozača započeo sa hirom, a veliki san mu je bio Porsche 911. Kada je dobio novog sponzora, a sa njim i suvozača Vojka Hočevara, mogao je da kupi željeni automobil. U Njemačkoj je pronađen desetogodišnji Porsche 911, koji je potom preuređen u trkački automobil. Pomogao im je i Drago Leskovšek, koji je bio poznati stručnjak za Porsche automobile. Automobil je imao oko 215 “konja”. Podobnik je 1986. godine bio i prvak Jugoslavije u reliju u ukupnom plasmanu. Slavko Dekleva je također krenuo sa sličnim Porscheom 911 na početku svoje automobilske karijere (nakon prethodnog nastupa u kartingu). Nažalost, kasniji višestruki šampion u brdskim trkama u prvom reliju brzo je završio na krovu.

Opel Ascona 400 Opel Ascona 400 je takođe bio interesantan automobil u slovenačkom vlasništvu Grupe B. Vozio ga je Albin Trobec, prodavac Opela iz Brezovice kod Ljubljane. Sa Asconom je odvezao nekoliko odličnih brzinskih ispita i tamo uspio prestići favoriziranog Kuzmiča. Trobec je imao previše obaveza, ali i tehničkih poteškoća da bi mogao da napadne prva mjesta u ukupnom poretku tadašnjeg prvenstva Jugoslavije. Nakon promjene grupe B, automobil je rasprodao i povukao iz svijeta moto sporta.

Martin Črtalič, koji je u ovu klasu ušao sa starijim talbot sunbeamom, također je bio u službenim rezultatima Grupe B sredinom 1980-ih.

Četiri godine i za bodove državnog prvenstva 
Državno prvenstvo u grupi B raspisao je tadašnji Auto-moto savez Jugoslavije (AMSJ) od 1984. do 1987. U početku su ovi automobili bili u kombinaciji sa grupom A, ali su 1986. i 1987. imao odvojeno prvenstvo. Tako je 1986. Podobnik postao državni prvak s Porscheom 911 SC, a godinu dana kasnije Pirjevec sa Citroenom sa 1000 pista vize.

 

Link siol net